Pale se alarmi u Pentagonu: Kina danas ima najveću mornaricu na svijetu

Stručnjaci upozoravaju da bi ta nevjerojatna brzina proizvodnje mogla promijeniti stratešku ravnotežu snaga na morima i ugroziti dugogodišnju dominaciju SAD-a.

Dok umirovljenici u parku Suoyuwan u Dalianu uz karaoke pjevaju stihove o moći Komunističke partije, iza njihovih leđa niču siluete najvećih brodogradilišta na svijetu. Upravo ondje, na sjeveroistoku Kine, rađa se pomorska sila koja sve više zabrinjava Zapad, piše BBC, a prenosi klix.

U posljednja dva desetljeća Kina je uložila golema sredstva u brodogradnju, što je rezultiralo time da danas više od 60 posto globalnih narudžbi odlazi kineskim brodogradilištima. Stručnjaci navode da je kineski kapacitet izgradnje brodova čak 200 puta veći od američkog.

Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije, Kina trenutačno raspolaže s 234 ratna broda, što je više nego američka mornarica koja ima 219. Iako SAD i dalje posjeduje tehnološku prednost i veće nosače zrakoplova, jaz između dviju sila rapidno se smanjuje.

"Razmjeri kineske brodogradnje su zapanjujući. Brzina kojom proizvode ratne brodove mogla bi napraviti stratešku razliku", ocjenjuje Alexander Palmer iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Kina ubrzano modernizira svoju mornaricu, gradeći nove baze na Hainanu i razvijajući podmornice sposobne nositi nuklearne projektile. Najavljuje se i predstavljanje novih bespilotnih podvodnih sustava, koji bi mogli pratiti neprijateljske podmornice i podmorske kabele.

"Vojno-civilna fuzija"

Predsjednik Xi Jinping naglašava da je jaka mornarica ključna za zaštitu nacionalne sigurnosti i često podsjeća na "ponižavajuća razdoblja stranih invazija" između 19. i 20. stoljeća. Politika tzv. "vojno-civilne fuzije" omogućuje Kini da koristi iste kapacitete i za trgovačke i za vojne brodove, što dodatno ubrzava proces.

Iako Kina još uvijek ima ograničenja – samo dva nosača zrakoplova i manje podmornica od SAD-a – stručnjaci upozoravaju da brzinu njezina napretka ne treba podcijeniti. Pentagon strahuje da bi u slučaju dugotrajnog sukoba upravo kineska mogućnost brze izgradnje novih plovila mogla biti presudna.

Pitanje koje sada najviše brine Washington jest koliko daleko od vlastite obale Kina može i želi djelovati. Njezine vojne vježbe oko Japana i Australije pokazuju da Peking sve odvažnije izlazi na otvorena mora.

SAD je već pokrenuo inicijative za revitalizaciju domaće brodogradnje, a predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom želi povratiti američku pomorsku nadmoć. No analitičari upozoravaju da će to biti "vrlo težak zadatak" s obzirom na prednost koju je Kina već ostvarila.